Potpećka pećina
Potpećka pećina – legenda koja produžava život
Na 14km jugoistočno od Užica i 2km od glavnog puta Beograd – Užice, prema selu Potpeć dočekaće vas neverovatno čudo prirode – Potpećka pećina. Smeštena na severnoj padini planine Drežnička Gradina na nadmorskoj visini od 550m, u dolini reke Đetinje, nastala je delovanjem izvorskih ili vrelskih voda.
Do ulaza u najveće pećinsko područje na području Balkana koje ima oblik potkovice, moraćete preći čak 180 stepenica. Otvor pećine kada ga posmatrate sa unutrašnje strane neke posetioce podseća na slona ili mamuta.
U davnoj je prošlosti ova pećina je pružala dom i utočište našim precima o čemu svedoče brojni predmeti, keramičko posuđe, oruđe kojim su se svakodnevno koristili, obrađeni jelenski rogovi koje mogu videti posetioci Potpećke pećine.
Iako je dugačka između 6km i 10km za posetioce je otvoreno i uređeno prvih 555m sa čak 700 stepenika. Bez obzira na period godine u kome posetite pećinu, u njoj je temperatura konstantnih 9,5 stepeni Celzijusa. Razgledati je možete od aprila do novembra.
U pećini se nalaze tri celine, Prva od njih zove se Zmajeva dvorana. Tu je, prema predanju, nekada iz stene izvirala voda koja je ženama pomagala da postanu majke. Čuvala su je dva zmaja, a kad je voda presušila, zmajevi su se skamenili, ostavši da generacije koje dolaze pamte legendu o ovim moćnim čuvarima lekovite vode.
Krenuvši dalje dolazite do Cvijićeve dvorane, nazvane po našem velikom naučniku Jovanu Cvijiću, koji je 1914.godinu proveo otkrivajući tajne Potpećke pećine. Poslednja tačka u dostupnom delu pećine nosi veoma zanimljivo ime „Snežana i sedam patuljaka“ i to ne bez razloga. Pećinski nakit, tačnije stalagniti svojim izgledom i brojem podsećaju na ove likove iz bajke.
„Samac“, „Čika Ljuba i njegove mačke“, „Don Kihot“, „Tavan“, „Prolaz nade“, „Minerski prolaz“, „Nevestinski veo“, još su samo neki od ukrasa u ovoj pećini, a priroda je bila veoma velikodušna darujući je lepotom. Godišnje ovu pećinu posećuje i do 8000 ljudi.
U Potpećkoj pećini je konstantan efekat hiperbarične komore, sa izuzetno visokom koncentracijom kiseonika. Verovatno se iz tog razloga za ovu pećinu veže i legenda koja kaže: “Ko kroz ovu potkovicu prođe, produžiće sebi život za dan”.
Na 14km jugoistočno od Užica i 2km od glavnog puta Beograd – Užice, prema selu Potpeć dočekaće vas neverovatno čudo prirode – Potpećka pećina. Smeštena na severnoj padini planine Drežnička Gradina na nadmorskoj visini od 550m, u dolini reke Đetinje, nastala je delovanjem izvorskih ili vrelskih voda.
Do ulaza u najveće pećinsko područje na području Balkana koje ima oblik potkovice, moraćete preći čak 180 stepenica. Otvor pećine kada ga posmatrate sa unutrašnje strane neke posetioce podseća na slona ili mamuta.
U davnoj je prošlosti ova pećina je pružala dom i utočište našim precima o čemu svedoče brojni predmeti, keramičko posuđe, oruđe kojim su se svakodnevno koristili, obrađeni jelenski rogovi koje mogu videti posetioci Potpećke pećine.
Iako je dugačka između 6km i 10km za posetioce je otvoreno i uređeno prvih 555m sa čak 700 stepenika. Bez obzira na period godine u kome posetite pećinu, u njoj je temperatura konstantnih 9,5 stepeni Celzijusa. Razgledati je možete od aprila do novembra.
U pećini se nalaze tri celine, Prva od njih zove se Zmajeva dvorana. Tu je, prema predanju, nekada iz stene izvirala voda koja je ženama pomagala da postanu majke. Čuvala su je dva zmaja, a kad je voda presušila, zmajevi su se skamenili, ostavši da generacije koje dolaze pamte legendu o ovim moćnim čuvarima lekovite vode.
Krenuvši dalje dolazite do Cvijićeve dvorane, nazvane po našem velikom naučniku Jovanu Cvijiću, koji je 1914.godinu proveo otkrivajući tajne Potpećke pećine. Poslednja tačka u dostupnom delu pećine nosi veoma zanimljivo ime „Snežana i sedam patuljaka“ i to ne bez razloga. Pećinski nakit, tačnije stalagniti svojim izgledom i brojem podsećaju na ove likove iz bajke.
„Samac“, „Čika Ljuba i njegove mačke“, „Don Kihot“, „Tavan“, „Prolaz nade“, „Minerski prolaz“, „Nevestinski veo“, još su samo neki od ukrasa u ovoj pećini, a priroda je bila veoma velikodušna darujući je lepotom. Godišnje ovu pećinu posećuje i do 8000 ljudi.
U Potpećkoj pećini je konstantan efekat hiperbarične komore, sa izuzetno visokom koncentracijom kiseonika. Verovatno se iz tog razloga za ovu pećinu veže i legenda koja kaže: “Ko kroz ovu potkovicu prođe, produžiće sebi život za dan”.
